Hrvatski pedagoško-književni zbor, kao stručno-znanstvena udruga koja okuplja stručne djelatnike u odgoju i obrazovanju, od predškolskog odgoja do visokog školstva, svakodnevno osluškuje bilo hrvatskoga školstva te na problemske pojavnosti, organizirajući stručne skupove, pokušava dati odgovore, savjete i rješenja.
U prostorijama Tribine grada Zagreba, 28. listopada 2025. godine, održan je stručni skup na temu Čime se mjeri školski uspjeh, u obliku panel rasprave.
Što stoji iza pitanja Koliko si dobio? Je li škola doista temeljni izvor stresa i ugroze mentalnog zdravlja djece? O navedenim pitanjima i o percepciji doživljaja školskog uspjeha ili neuspjeha, očekivanjima učenika i roditelja te zdravstvenim, društvenim i obrazovnim posljedicama neprihvaćanja školskih postignuća koja nisu u skladu s njihovim očekivanjima, govorili su pozvani stručnjaci: Ivana Šešo, univ. mag. paed. soc., univ. spec. act. soc., ravnateljica Obiteljskog centra, doc. dr. sc. Tina Peraica, prof. socijalne pedagogije i psihoterapeutkinja, Klinika za psihijatriju u KB Dubrava, Jelena Smirčić, dipl. soc. radnica, Hrvatski zavod za socijalni rad i Nedjeljko Marković, dipl. soc. radnik, predsjednik Pragme i Hrvatske mreže protiv siromaštva.
Iskustva su iz prakse sa sudionicima podijelile gošće panelistice: Tihana Koren, mag. praesc. educ. spec. paed., DV Bukovac, Nikolina Matovina, učiteljica savjetnica, OŠ Pavleka Miškine, Andrea Santini, mag. paed., DV Trnsko, Andrea Bosanac, učiteljica izvrsna savjetnica, OŠ Kajzerica, Željka Gregorin, mag. paed. soc., I. gimnazija, Zagreb.
Predsjednica HPKZ-a mr. Ljiljana Klinger na početku Skupa uputila je srdačan pozdrav uvaženim stručnjacima, panelistima i svim sudionicima te istaknula kako je u današnje vrijeme iznimno važno progovarati i raspravljati o aktualnim problemima u hrvatskome školstvu te kako ovakvi skupovi i panel rasprave mogu pridonijeti rješavanju i pokrenuti promjene u sustavu.
Uvaženi su stručnjaci iz područja socijalnog rada i mentalnog zdravlja te dionici iz odgojno-obrazovnog sustava tijekom panel rasprave iznosili svoje stavove i iskustva potkrijepljena činjenicama i statističkim podatcima. Nadalje, istaknuto je kako današnja očekivanja roditelja i društva oblikuju doživljaj uspjeha i neuspjeha te koliko takav pritisak djeluje na mentalno zdravlje djece i mladih.
Sudionice, panelistice iz prakse, istaknule su kako je u današnje vrijeme svakodnevni izazov suočavanje s nesuglasicama i neslaganjima između roditelja i odgojitelja, učitelja, odnosno nastavnika i da ti izazovi nerijetko prerastaju u značajni stres za sve uključene strane. Nesuglasice i neslaganja, bez obzira što je i koji je njihov razlog (percepcija o pravednom vrednovanju, nedostatak individualnog rada s pojedincem i slično), najviše djeluju na dijete, učenika.
Ivana Šešo, univ. mag. paed. soc., univ. spec. act. soc. ravnateljica Obiteljskog centra, između ostalog, istaknula je kako statistika kazuje da danas više pomoć traže djevojčice/djevojke nego dječaci/mladići. U daljnjoj je raspravi doc. dr. sc. Tina Peraica, prof. socijalne pedagogije i psihoterapeutkinja iz Klinike za psihijatriju u KB Dubrava istaknula da današnji problem, i to na svjetskoj razini, postaje sve učestalija pojava narcisoidnosti u svim segmentima života. Jelena Smirčić, dipl. soc. radnica iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, navela je da treba raditi na što većoj suradnji između odgojno-obrazovnih ustanova i socijalne skrbi te pozvala na dvosmjernu aktivnost poštujući zakone. Nedjeljko Marković, dipl. soc. radnik, predsjednik Pragme i Hrvatske mreže protiv siromaštva izdvojio je da danas na mentalno zdravlje utječe i socijalni status obitelji koji se nadalje prelijeva na stanje i uspjeh djeteta u školi.
Panelistice iz prakse istaknule su da su roditelji danas usmjereni isključivo samo na svoje dijete i da zaboravljaju da odgojno-obrazovni djelatnik skrbi o potrebama cijelog razreda/skupine. Svi su se govornici složili da su roditelji danas više no inače opterećeni djetetovim uspjehom, a primjetno je da su današnja djeca emocionalno i socijalno gladna. Nerijetko svjedočimo izostanku roditeljske suradnje, inicijative i spremnosti na istu. Zbog toga je važno uspostaviti uloge, očekivanja i načine kvalitetne i konstruktivne komunikacije.
Na kraju rasprave, koja po tematici zahtijeva nastavak, sudionici su istaknuli kako učenicima, roditeljima i odgojno-obrazovnim djelatnicima treba pružiti podršku, razumijevanje i prostor za napredak. Ključno je da svi imaju isti cilj, a to je dobrobit i uspjeh djeteta.